utorak, 17. travnja 2018.

Kodeks dobre prakse u Njemačkoj

U nebrojeno objava na ovom blogu dani su primjeri tzv. dobrih praksi kod postavljanja telekomunikacijskih sustava teleoperatora diljem Europske unije. U ovom postu donosimo sve o načinu postavljanja baznih stanica u Njemačkoj, točnije pokrajini Bavarskoj. 

Iako se Njemačka čvrsto pridržava graničnih vrijednosti prema preporuci ICNIRP-a tj. Vijeća EU, način postavljanja antenskih sustava i svi preduvjeti koji su nužni kako bi se antenski sustav postavio, značajno su drukčiji nego u Hrvatskoj. U istoj Hrvatskoj gdje posluje i Deutsche grupa putem T-HT-a i u istoj državi gdje nacionalni regulator - Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) otvoreno tvrdi kako Kodeks dobre prakse o postavljanju baznih stanica nije ni potreban (nedavni članak u Glasu Koncila koji se nalazi nekoliko objava ispod ove).

Kodeks dobre prakse s teleoperatorima u Bavarskoj je potpisan još davne 1999. godine. Prva izmjena donesena je 2002. godine, a posljednja 2015. Potpisnici tj. u ovom slučaju i partneri su bavarske lokalne vlasti, telekomunikacijski operatori odnosno pružatelji usluga, građanske udruge te bavarsko Državno ministarstvo za zaštitu okoliša i potrošača.

Cilj sporazuma između navedenih strana je pružiti lokalnoj zajednici da na dobrovoljnoj osnovi sudjeluje u određivanju lokacija baznih stanica. U skladu s dogovorom, svaka općina u kojoj se planira izgradnja bazne stanice ili nadogradnja postojeće, biva obaviještena. Općina potom šalje suglasnost za lokaciju ili pak odbijenicu, a može predložiti i nove lokacije za izgradnju antenskih sustava. Teleoperatori su sporazumom obvezani razmotriti alternativne lokacije koje je predložila općina. Sporazum također predviđa i dijeljenje lokacija (ponajprije se to odnosi na antenske samostojeće stupove) kako bi se broj lokacija i izvora elektromagnetskih polja sveo na najmanju moguću mjeru.

Dio istog Kodeksa (sporazuma) je i program za mjerenje elektromagnetskih polja (FEE-2) projekt. Općine dobivaju subvencije za mjerenja razina elektromagnetskih polja te izračune i proračune parametara elektromagnetskih polja. Općine, njih 900 uključenih u program, snose svega 10% troškova. Godine 2007. bavarske lokalne vlasti provele su istraživanje u kojem je sudjelovalo oko 900 općina. Oko 80% ih se izjasnilo kako je održavanje takvog dogovora s teleoperatorima korisno, a svega 4% ih je navelo kako se protive dogovoru. Ostale općine su navele da nisu imale nikakve koristi ili da je potrebna izmjena Sporazuma. 

Dodatne informacije o ovom Kodeksu potražite ovdje.

Ove informacije su u skladu i sa studijom Svjetske asocijacije teleoperatera (GSMA) u kojoj je za Njemačku državu navedeno da je proces javnog savjetovanja s lokalnom zajednicom obvezan za sve operatore i mora početi prije postavljanja bazne stanice.

Još jednom se možemo zapitati tko već godinama koči donošenje Kodeksa dobre prakse i u Hrvatskoj? Najlakše je reći kako takvo što operatori ne žele - nisu željeli ni u Njemačkoj, ni u Velikoj Britaniji, Sloveniji, Švicarskoj, Italiji, Bugarskoj, ali su vlasti ipak odlučile prednost dati informiranju građana, redu u urbanoj sredini i ponajprije - zdravlju svojeg stanovništva.

nedjelja, 15. travnja 2018.

Hrvatska eurozastupnica uputila pitanje o elektromagnetskim poljima

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu (EP) gđa Biljana Borzan uputila je EP-u pitanja o elektromagnetskim poljima baznih stanica. Pitanja su postavljena 26.3., a po dolasku odgovora iste ćemo ovdje objaviti. Pitanja pročitajte u nastavku teksta.


Predmet: Provedba zakonodavstva EU-a u pogledu elektromagnetskog zračenja 

Elektromagnetsko zračenje koje emitiraju bazne stanice za operatere mobilnih usluga pitanje je koje izaziva velik interes europskih građana, pogotovo onih koji žive u urbanim centrima. Građane često brine utjecaj elektromagnetskog zračenja na ljudsko zdravlje, posebno u slučajevima kada se bazne stanice postavljaju na ili u neposrednoj blizini stambenih i društvenih objekata.

Na razini EU-a to se pitanje u najvećoj mjeri regulira Direktivom 2013/35 o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima u odnosu na izloženost radnika rizicima uzrokovanim fizikalnim čimbenicima (elektromagnetska polja).

1) Jesu li sve države članice implementirale Direktivu 2013/35 na zadovoljavajući način i ima li država članica koje su postavile strože granične vrijednosti od onih koje su propisane tom Direktivom?

2) Postoje li posebni propisi EU-a koji reguliraju izgradnju i postavljanje baznih stanica za operatere mobilnih usluga u kontekstu zaštite javnog zdravlja te ima li Europska komisija ovlasti da uređuje to pitanje?

3) Koja istraživanja u vezi s utjecajem elektromagnetskog zračenja na ljudsko zdravlje Komisija smatra relevantnima u kontekstu izrade i provedbe zakonodavstva EU-a?

srijeda, 11. travnja 2018.

Pučka pravobraniteljica: Veliki broj pritužbi građana na bazne stanice telekomunikacijskih operatera

Ured Pučke pravobraniteljice uputio je Saboru RH na usvajanje Izvješće pučke pravobraniteljice za 2017. godinu. Pučka pravobraniteljica gđa Lora Vidović godinama upozorava nadležne institucije, prvenstveno Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo graditeljstva na veliki broj pritužbi građana vezano za postavljanje baznih stanica telekomunikacijskih operatera.

Sa žalošću možemo ustvrditi da u proteklih nekoliko godina nadležne institucije nisu poduzele gotovo ništa kako bi se zakonodavstvo regulirano i prilagodilo najboljim europskim praksama u području zaštite građana od elektromagnetskih polja i samog informiranja pučanstva. Na te činjenice, nikada izravnije, u Izvješću za 2017. godinu upozorava i Pravobraiteljica. Čini se da ni njeni višegodišnji apeli nisu dovoljni kako bi se stanje počelo mijenjati.

Šokantna je činjenica da se uporabne dozvole potrebne za telekomunikacijske bazne stanice najčešće gotovo i ne traže, pri čemu teleoperateri svjesno krše Zakon o gradnji te ostaju nekažnjeni (izuzetak je samo Istarska županija gdje su u kraćem vremenu zbog toga izrečene dvije kazne o čemu smo već pisali).

Citiramo dijelove iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2017. godinu:

Ponovno se značajni udio pritužbi odnosio na elektromagnetsko zračenje baznih stanica mobilnih operatera, o čemu smo detaljno pisali u Izvješću za 2016. Od tada se u zakonodavstvu, unatoč kontinuiranim preporukama MZ-u, nije ništa promijenilo. Tijekom 2017. pritužbe su se odnosile na valjanost uporabnih dozvola, a najčešće nisu ni zatražene niti su izdane, te je više puta bilo potrebno slati požurnice kako bismo dobili očitovanje građevinske inspekcije. Istarska županija te Pula i Zagreb postrožili su kriterije za postavljanje ovih izvora značenja, a bilo bi dobro da i druge JLP(R)S slijede ove primjere. Zanemaruju se opasnosti koje ovo zračenje, kao i buka, mogu imati po zdravlje, pa je potrebno povećati svijest nadležnih institucija za učinkovitijom zaštitom zdravlja u ovim slučajevima.

PREPORUKE:
- Ministarstvu zdravstva, da u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike te Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja i u skladu s Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću izradi novi Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja i objavi popis izvora elektromagnetskih polja u obliku upisnika; 
- Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, da evidentira i nadzire izdavanje uporabnih dozvola baznih stanica mobilnih operatera i razmotri reguliranje drugih dozvola iz svog djelokruga rada; 

utorak, 3. travnja 2018.

Elektromagnetska polja baznih stanica u novoj studiji povezana s oboljenjima

Laboratorijski štakori bili su izloženi razinama zračenja ispod najviše definiranih od strane Međunarodne komisije za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP) i američke Federalne agencije za komunikacije (FCC).


Dodatne informacije:
  • STUDIJA
  • "World’s Largest Animal Study On Cell Tower Radiation Confirms Cancer Link" - EHtrust.com - poveznica
  • Komentar dr. sc. Annie Sasco, dr. med, umirovljene direktorice odjela za istraživanje u Međunarodnoj agenciji za istraživanje karcinoma (IARC ) - poveznica

Istraživači talijanskog Instituta Ramazzini objavili su rezultate opsežne studije koji pokazuju da su životinje koje su dugo vremena bile izložene uobičajenim razinama zračenja baznih stanica za mobitele, oboljele od raka schwannoma.

Studija je promatrala 2448 laboratorijskih štakora od prenatalne dobi do njihove prirodne smrti, koji su bili izloženi zračenju bazne stanice 19 sati na dan, a istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu "Environmental Research" u ožujku ove godine.

Naši nalazi kancerogenih tumora kod štakora koji su izloženi okolišnim razinama radio-frekvencijskog zračenja u skladu su s rezultatima studije Američkog nacionalnog toksikološkog programa o zračenju mobitela. Ove dvije studije daju dovoljno dokaza da pozovu Međunarodnu agenciju za istraživanje raka (IARC) da preispita i ponovno klasificira svoje zaključke o kancerogenom potencijalu radio-frekvencijskog zračenja na ljude, izjavio je autor studije i direktor istraživanja Fiorella Belpoggi.

Sve izloženosti korištene u studiji Ramazzini bile su unutar dopuštenih granica. Drugim riječima, osoba može legalno biti izložena ovoj razini zračenja. Ipak, bolesti su se razvile u tim životinjama na ovim legalno dopuštenim razinama, objasnio je dizajner američke studije o zračenju mobitela Ronald Melnick.

"Vlade trebaju ojačati propise kako bi zaštitile javnost od tih štetnih ne-toplinskih izloženosti zračenja", kazao je.

Studija je važna jer utvrđuje kako niske razine radio-frekvencijskog zračenja mogu uzrokovati štetne učinke na zdravlje, ističe se.

Dva talijanska suda, uključujući i Vrhovni sud, već su prepoznali radio-frekvencijsko zračenje kao uzrok razvoja tumora, ističe se u priopćenju talijanskog Instituta Ramazzini.

Institut Ramazzini ističe da bežične antene poput onih na staničnim tornjevima ne smije biti blizu domova, škola, parkova ili bolnica. Prioritet bi trebao biti vraćanje komunikacija koje se odvijaju putem žice, kako bi se smanjila potreba za bežičnim vezama.

Žičana komunikacija ima veću kvalitetu, manje je osjetljiva na kibernetske napade i sigurnija je za ljudsko zdravlje, kaže se u izjavi Instituta.

Paralelno s obnavljanjem i izgradnjom žičane infrastrukture, cilj bi trebao biti smanjenje gustoće i snage baznih stanica. Ljudi bi trebali imati priliku živjeti i raditi u zdravijim okruženjima, kaže se u izjavi Instituta.

ponedjeljak, 2. travnja 2018.

Novi letak Ministarstva zdravstva

Nakon edukativnog videa o smanjenju izloženosti neionizirajućem zračenju mobitela, Ministarstvo zdravstva izdalo je i letak o istoj tematici koji je za preuzimanje dostupan ovdje.

Nakon VIPNET-a i HT kažnjen sa 70 tisuća kuna! Je li građevinska inspekcija konačno počela raditi svoj posao?

Građevinska inspekcija nelegalnim proglasila jednu od tri antene na obiteljskoj kući na Baližerki

Izvor: Glas Istre
31. ožujka 2018.

Građevinska inspekcija izdala je rješenje o uklanjanju trećeg antenskog prihvata na stambenoj zgradi u ulici Baližerka 96 u listopadu 2017. godine. Kako investitor, Hrvatski telekom u zakonskom roku od 90 dana, nije postupio po rješenju, izrečena mu je kazna u iznosu od 70 tisuća kuna. Ukoliko antenu ne ukloni, kako smo doznali, kazne će mu se nastaviti izdavati i dalje.

S kućom legalizirane dvije antene

Kako se navodi u rješenju kojemu smo došli u posjed, izvršenim uvidom u prostorno-plansku dokumentaciju utvrđeno je da se parcela na kojoj je postavljena antena nalazi "unutar obuhvata Prostornog plana uređenje Grada Pule i unutar obuhvata UPU-a Štinjan, odnosno unutar zaštićenog obalnog područja i zone stanovanja". Nadalje, utvrđeno je i kako je ona postavljena u radijusu od 400 metara od zgrade dječjeg vrtića "Dado" i novog dječjeg igrališta, a što je protivno članku 117. Prostornog plana Grada Pule. Također, za antenski prihvat investitor nema građevinsku dozvolu jer mu Grad nije izdao potrebnu uporabnu dozvolu.

Problem baznih stanica u RH

Glas Koncila objavio je veliki tekst o baznim stanicama s naglaskom na aktualno stanje zaštite u Republici Hrvatskoj. Iznesena su stajališta ministarstava zdravstva i graditeljstva, HAKOM-a, teleoperatera i udruge HUZEZ. Preporučujemo da ovaj tekst, iako je dug, pročitate do kraja.

Izvor: Glas Koncila
31. ožujka 2018.



ODAŠILJAČI U GRADU – SMETNJA I(LI) OPASNOST Hrvatska – jedina zemlja u EU-u u kojoj teleoperatori »antene« postavljaju bez lokacijske ili građevinske dozvole

Želi li se postići transformacija u digitalno društvo, nedvojbeno je da za to treba uspostaviti nužne preduvjete poput ulaganja u digitalnu infrastrukturu. Uostalom, jedinstveno digitalno tržište prioritet je Europske komisije pod vodstvom Jean-Claudea Junckera, koji od njega očekuje doprinos gospodarstvu od 415 milijardi eura godišnje te otvaranje stotina tisuća novih radnih mjesta. Tako se upravo zahvaljujući toj strategiji jeftinije telefonira prilikom putovanja u zemlje unutar EU-a jer je postignut dogovor o ukidanju naknada za roaming, kao i npr. oslobađanje radiofrekvencijskoga pojasa od 700 MHz za razvoj tehnologije 5G i novih internetskih usluga…

Hrvatski građani rado upotrebljavaju mobitele, no ne skrivaju ogorčenje baznim stanicama u susjedstvu. Iako, što se tiče štetnosti ili neštetnosti radiofrekvencijskih signala koje one emitiraju, danas još uvijek traje prijepor među stručnjacima. O biološkim učincima izloženosti zračenju radiofrekvencijskih elektromagnetskih polja intenzivno se provode istraživanja te trenutačno nema suglasja u znanstvenoj zajednici. Postoje studije koje nisu utvrdile štetne utjecaje, a postoje i one koje su utvrdile povećani rizik za pojavu malignih oboljenja kao i brojnih neurovegetativnih simptoma. Primjerice, na temelju rezultata dvogodišnjih istraživanja koje je Međunarodna agencija za istraživanja raka (IARC) provela u 14 zemalja, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je radiofrekvencijska elektromagnetska polja potencijalno karcinogenima za ljude i promijenila prethodnu klasifikaciju da nema dokaza o štetnosti.

Nadalje, Nobel Prize Institute iz Stockholma, koji dodjeljuje Nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju, izdao je 2011. službeno upozorenje da Wi-Fi predstavlja rizik za djecu i trudnice te da kombinirani učinak mobitela, baznih stanica Wi-Fija i bežičnoga interneta povećava rizik za rak mnogim ljudima diljem svijeta, upozoravaju iz Hrvatske udruge za zaštitu od elektromagnetnoga zračenja (HUZEZ) koja se zauzima za to da se zakonska regulativa u Hrvatskoj koja uređuje postavljanje baznih stanica mobilnih operatora uskladi s preporukama relevantnih europskih institucija te s postojećom praksom u drugim zemljama. HUZEZ se također zauzima za primjenu principa opreza kako bi se u najvećoj mjeri zaštitilo zdravlje ljudi, a da se pritom ne ograničava razvoj mobilnih telekomunikacija.

Količine zračenja

U hrvatskoj javnosti, čini se, ipak prevladava bojazan zbog potencijalnih rizika pa prosvjedi protiv nicanja antenskih krovnih prihvata i stupova nisu tako rijedak slučaj. Ogorčenje mogućnošću da koga ujutro, dok još snen otvara prozor svoje spavaće sobe, šokira pogled na antenski stup u susjednom dvorištu kojega jučer ondje nije bilo, potaknulo je mnoge na samoorganiziranje, pisanje peticija i druge oblike izražavanja nezadovoljstva i zabrinutosti. No, čini se, uzalud, jer Republika Hrvatska je, kako objašnjavaju u HUZEZ-u, jedina zemlja u EU-u u kojoj je postavljanje antenskih krovnih prihvata i stupova moguće bez lokacijske ili građevinske dozvole (do 2009. trebala je građevinska dozvola) te je jedna od samo četiri zemlje u Europi u kojoj ne postoji obveza javne rasprave. Ostale tri zemlje su Rumunjska, Slovačka i Portugal, međutim, za razliku od Hrvatske, u tim je zemljama potrebno ishoditi građevinske dozvole pa lokalna uprava ipak ima neku mogućnost utjecaja.
Dopušteno zračenje u Parizu i Beču je 0,01 W/m2, a u hrvatskim gradovima je 8,9 W/m2. U Parizu to se uspješno provodi već više od desetljeća

Na pitanje zašto je tomu tako iz Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja odgovaraju: »Sukladno Zakonu o prostornom uređenju, jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine) te županije i Grad Zagreb, kao nositelji planiranja na svom području, određuju lokacije i druge uvjete gradnje antenskih stupova, prihvata i elektroničke komunikacijske infrastrukture, uz sudjelovanje i mišljenje HAKOM-a. U navedenim postupcima odlučivanja o uređenju prostora, građani sudjeluju putem javnih rasprava.« Dodaju i to da je Zakonom o elektroničkim komunikacijama određeno da je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) nacionalna regulatorna agencija za obavljanje regulatornih i inspekcijskih poslova u svezi s elektroničkim komunikacijama, te kao javnopravno tijelo s javnim ovlastima utvrđuje posebne uvjete i izdaje potvrdu glavnoga projekta za antenske stupove i prihvate. Također napominju da investitori, odnosno mobilni operatori, moraju prijaviti početak građenja, osigurati stručni nadzor građenja te ishoditi uporabnu dozvolu.

Kako ističu u HUZEZ-u, Grad Zagreb i Istarska županija već su iskoristili mogućnost koju im daje Zakon o prostornom uređenju te su definirali kriterije postavljanja baznih stanica. Zagreb je tako zaustavio dotadašnji način postavljanja baznih stanica po krovovima obiteljskih kuća, uz balkone i prozore stanova, kao i u neposrednoj blizini škola i vrtića te je znatno smanjio granice dopuštenoga zračenja, čime su uvedeni kriteriji koji vrijede u Švicarskoj. Primjerice, antenski prihvat mora biti najmanje 12 metara viši od svih građevina u krugu od 100 m. S pravom se postavlja pitanje zašto i druge jedinice lokalne samouprave ili županije to nisu učinile. U Parizu i Beču dopuštena razina zračenja je jedan promil u odnosu na propisanu na nacionalnoj razini u Francuskoj i Austriji, s tim da je u Parizu postignut dogovor s teleoperatorima da se smanji za još 30 posto, a u Bruxellesu je dopušteno zračenje 9,6 posto u odnosu na nacionalne razine Belgije (nacionalna razina za Belgiju je 28 posto od vrijednosti dopuštene u Hrvatskoj).

Kako ističu u HUZEZ-u, dopušteno zračenje u Parizu i Beču je 0,01 W/m2, a u hrvatskim je gradovima 8,9 W/m2, s tim da se u Parizu to uspješno provodi već više od desetljeća, čime je taj grad postao primjer dobre prakse kako se može postići kvalitetna telekomunikacijska mreža i štititi zdravlje stanovništva.

STVARNOST – Teleoperatori (ne) odgovaraju 

Na pitanje pak hoće li tri najveća teleoperatora u Hrvatskoj inicirati donošenje »Kodeksa dobre prakse« iz tvrtke TELE2 odgovaraju da operatori pokretnih komunikacija u Hrvatskoj pri izgradnji infrastrukture već sada prakticiraju dijeljenje lokacija kada god je to tehnički moguće, a temelj za to je Uredba o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme koju je donijela Vlada RH i koja je rezultat suradnje operatora s resornim ministarstvom i HAKOM-om. Za Vipnet je pitanje tzv. dijeljenja lokacija jedna od tema koja se raspravlja u Europi kao dio koinvesticijskih modela koji se generalno potiču u svrhu smanjenja troškova gradnje ultrabrzih mreža širokopojasnom pristupu internetu. »Ova tema svakako je dio i 5G koncepta koji se razvija i koji je bitan dio strategije Vipneta. Vipnet će, kao društveno odgovorna kompanija, voditi računa o svim navedenim inicijativama.« Hrvatski Telekom nije smatrao potrebnim poslati bilo kakav odgovor.

Pravilnik iz 2014.

Što se tiče dopuštenih razina zračenja, HUZEZ upozorava da je Pravilnikom o zaštiti od elektromagnetskih polja koji je donijelo Ministarstvo zdravlja 2014. godine povećana granica dopuštenoga zračenja za profesionalnu izloženost, kao i za dio tzv. područja posebne osjetljivosti (zgrade stambene i poslovne namjene, škole, ustanove predškolskoga odgoja, rodilišta, bolnice, domovi za starije i nemoćne, smještajni turistički objekti te dječja igrališta). Naime, dotadašnji Pravilnik u obzir je uzimao čestice, što uključuje i prostor oko takvih građevina, a Pravilnik iz 2014. niže granične vrijednosti propisuje samo za takve zgrade, a prostor oko njih postao je javni prostor za koji vrijede druge granice dopuštenoga zračenja.

Na pitanje koji je tomu razlog Ministarstvo zdravstva odgovara: »U postupku je izlazak Pravilnika o dopuni i izmjeni Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih polja i stupanja na snagu u kojem je vaše pitanje u potpunosti riješeno jer svako naseljeno mjesto je u cijelosti područje povećane osjetljivosti i unutar gabarita grada ne postoji javno područje. Tijekom rada Povjerenstva bio je i član HUZEZ-a koji je to tražio i to je usvojeno. Javna područja su isključivo izvan naseljenih mjesta.« Kako pojašnjavaju, čestice su kao pojam bile u definiciji povećane osjetljivosti Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih polja (NN, br. 98/11), a uklonjene su u sadašnjem Pravilniku o zaštiti od elektromagnetskih polja (NN, br. 146/14). Tadašnje je Povjerenstvo, naime, utvrdilo da čestice nisu kompatibilne sa smjerom širenja elektromagnetskih polja.

»Prilikom primjene Pravilnika iz 2011. godine postojala je profesionalna izloženost i povećana osjetljivost. Izmjerena zračenja u okolici izvora elektromagnetskih polja nisu nikada prelazila granične razine koje vrijede za povećanu osjetljivost niti na današnjim javnim područjima. Unatoč svemu, izlaskom navedenog Pravilnika o dopuni i izmjeni onoga iz 2014. javno područje će biti u naseljenom mjestu ukinuto«, poručuju iz Ministarstva zdravstva.

Što se pak dopuštenih graničnih vrijednosti tiče, Ministarstvo tvrdi da je Preporuka Vijeća Europske unije 1999/19/EC o ograničenju izlaganja javne populacije elektromagnetskim poljima zakonski okvir kojim su određene granične vrijednosti radi zaštite ljudskoga zdravlja te da je, uzimajući u obzir načelo opreza, osam država članica, među kojima i Hrvatska, propisalo niže granične razine za mjerljive veličine elektromagnetskih polja. HUZEZ pak upozorava da bi dopuštene granične vrijednosti u naseljenim mjestima mogle biti niže, kao i da bi broj baznih stanica mogao biti manji a da se ne ugrozi kvaliteta telekomunikacijske mreže.

No, da bi se smanjio broj baznih stanica operateri bi trebali dijeliti lokacije, odnosno, antenske stupove možda čak i izmjestiti izvan naseljenog područja. U velikom se broju zemalja način postavljanja baznih stanica rješava potpisivanjem »Kodeksa dobre prakse« između pružatelja telekomunikacijskih usluga i nadležnih institucija, ističe HUZEZ i dodaje da se njime definira način vođenja dijaloga s lokalnom upravom i stanovništvom, javna, i transparentna dostupnost informacija o procijenjenim i izmjerenim razinama zračenja, estetski i okolišni kriteriji smještaja baznih stanica u prostoru, kao i obveza operatora o dijeljenju lokacija s ciljem smanjivanja njihova ukupnoga broja.

Slovenija je takav dokument donijela još 2004., a s obzirom na to da ga Hrvatska nema, pitali smo HAKOM hoće li inicirati donošenje takvoga dokumenta. »Dosadašnja praksa nije pokazala potrebu za donošenjem takvoga dokumenta jer su operatori javnih mreža pokretnih komunikacija gradili mrežu u dobroj namjeri prema zahtjevima tržišta, odnosno korisnika. HAKOM se zalaže za razvoj digitalnog društva te izmjene regulative rade kako bi se građanima omogućile sve dobrobiti novih naprednih tehnologija, u što treba uključiti zaštitne mjere od štetnih djelovanja na ljude za koje je nadležno Ministarstvo zdravstva.«

Kako smanjiti rizik od zračenja?
Mjere sigurnosti trebalo bi primjenjivati i tijekom uporabe mobitela, a u HUZEZ-u savjetuju neke od njih:
1. Ne prislanjati mobitel uz glavu prije uspostave poziva
2. Rabiti zvučnik ili žičane slušalice kad je to moguće
3. Pri kupovanju birati modele sa što nižom vrijednošću specifične apsorpcije (SAR)
4. Izbjegavati nošenje uz tijelo
5. Mobitel ne treba držati uz glavu za vrijeme spavanja (ne rabiti ga kao budilicu)
6. Ako tko mobitel drži u spavaćoj sobi ili ga rabi kao budilicu, treba ga postaviti na zrakoplovni način rada
7. Umjesto govornih poziva prednost bi trebalo dati korištenju tekstualnih poruka (SMS, e-pošta, chat…)
8. Kad je to moguće, prednost treba dati korištenju Wi-Fi mreža u odnosu na mobilne (povezivanje u pravilu traje kraće)
9. Kod duljih razgovora mobitel treba premjestiti s jedne strane glave na drugu
10. Treba izbjegavati telefoniranje u malom prostoru (dizalo, automobil…)

Operatori počinju reagirati

Potrebno je reći da postavljene bazne postaje ne smiju stvarati razine elektromagnetskoga polja koje prelaze vrijednosti utvrđene Pravilnikom, a provjeru usklađenosti bazne postaje s dopuštenim razinama elektromagnetskih polja provjerava Ministarstvo zdravstva koje je propisalo provedbu prvih i periodičnih mjerenja elektromagnetskih polja za pojedinu radijsku postaju. Sve je, dakle, u okviru zakona i ne bi trebalo biti razloga za zabrinutost. Ipak, uzmu li se u obzir primjeri Pariza i Beča, postavlja se pitanje je li dopuštena granična vrijednost za naseljena mjesta možda mogla biti niža, a broj baznih stanica manji a da kvaliteta mreže nije manja. Kako bilo, čini se da operatori ipak počinju reagirati na nezadovoljstvo hrvatskih građana, ako je suditi po slučajevima o kojim mahom izvješćuju lokalni mediji. Naime, antenske krovne prihvate »radi uklapanja u okoliš« ponegdje se počinje kamuflirati u – lažne dimnjake. Mobilna telefonija i širokopojasni internet danas su conditio sine qua non ne samo poslovanja nego i obrazovanja, a društveni život ne treba ni spominjati. I tako, kao što to već biva, mnogi su spremni olako uzeti u obzir moguće negativne posljedice njihova prekomjernoga korištenja, kao i potencijalne zdravstvene rizike. A dok traje prijepor među znanstvenicima, ipak bi se trebalo držati načela opreza koje nalaže da se pri njihovu korištenju traži sigurniji način.